Igra bez granica

Da se bar mogu probuditi

u svijetu ljubavi

bez starih dugova

i ovih nakaza sto su me stalno pratile



Da te bar mogu poljubiti

bez loših sjećanja na hladna proljeća

bez slike stradanja

što se baš na nas zalijepe



Jer moj je život igra bez granica

umorna priča, trganje stranica

na kojim ništa ne piše



Jer moj je život vječito padanje

kad zbrojim poraze ništa ne ostane

samo jos vučem navike

i sve na tome ostane



Da te bar mogu probuditi

kavu ti skuhati, u krevet donijeti

pa te poljubiti

al' toga nema i ne postoji



Da se bar mogu zaljubiti

u malu seljanku na nekom proplanku

gore u svemiru

tako da dolje ne vidim